Pisci na mreži; srijeda, 30. ožujka 2022., od 17 do 18:30 sati

 

Gost 113. programa Pisci na mreži bit će Želimir Periš, čiji novoobjavljeni i nagrađivani roman Mladenka kostonoga „ne sliči na gotovo ništa što se u Hrvatskoj piše, ali zato prilično nalikuje latinoameričkim klasicima“ (J. Pavičić). Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autorom u programu Pisci na mreži.

 

Namjera nam je danas u razgovoru sa Želimirom Perišem, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor sa Želimirom Perišem, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu tekstove o Želimiru Perišu da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam on želi reći o sebi.

 

Dodaci

Želimir Periš, Lidija, priča iz zbirke Mučenice, 2013.

Želimir Periš, Otok bio, priča iz zbirke Žuti bog, 2020.

Želimir Periš, Mladenka kostonoga, ulomci iz romana, 2020.

 

Linkovi

Kritike

Tanja Tolić: Roman kao kulturni događaj,Najbolje knjige, Zagreb, 15. rujna 2020. http://www.najboljeknjige.com/content/knjiga.aspx?BookID=8488&tab=2

 

Jurica Pavičić: Roman koji je kidnapirao Araličin svijet i ubacio u njega kompjutorski virus, Jutarnji list, Zagreb, 30. rujna 2020.

https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/zelimir-peris-roman-koji-je-kidnapirao-aralicin-svijet-i-ubacio-u-njega-kompjutorski-virus-15022094

 

Davor Špišić: Želimir Periš u svom novom romanu stvorio je jednu od najčudesnijih žena ikad izmaštanih u knjigama, Telegram, Zagreb, 20. listopada 2020.

https://www.telegram.hr/kultura/zelimir-peris-u-svom-novom-romanu-stvorio-je-jednu-od-najcudesnijih-zena-ikad-izmastanih-u-knjigama/

 

Intervju

Emir Imamović Pirke: https://forum.tm/vijesti/zelimir-peris-kultura-ce-prespavati-ovu-godinu-7505

 

Voditelji programa Pisci na mreži

Mirela Barbaroša-Šikić, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO

 
 
*********************

Jurica Pavičić

Roman koji je kidnapirao Araličin svijet i ubacio u njega kompjutorski virus

 

Nagrađivani zadarski književnik Želimir Periš objavio je novu knjigu, roman Mladenka kostonoga u izdanju OceanMora.

 

Periševa knjiga ne sliči na gotovo ništa što se u Hrvatskoj piše, ali zato prilično nalikuje latinoameričkim klasicima.

 

Pučki mudrac, iz kojeg progovara nataloženo narodsko znanje. Prkosni partibrejker, koji ismijava autoritete, crkvu i tuđinsku vlast. Oštroumni plebejac koji nema učenih škola, ali zna jezike i razumije svijet. Progonjen, jer ga ni jedan autoritet ne može počešljati.

Opis koji navodim opis je vjerojatno najslavnijeg lika cjelokupne hrvatske književnosti: Petrice Kerempuha. Kroz Kerempuhov lik Miroslav Krleža je 1936. ispripovijedao vlastitu viziju hrvatske nacije. Opjevao ju je u antikolonijalnom, antiklerikalnom i klasno svjesnom ključu, ključu koji je današnjem hrvatskom nacionalizmu bio i ostao neopisivo tuđ.

 

Osamdeset i četiri godine poslije pred nama je opet jedan književni lik koji Naciju predstavlja u antikolonijalnom i klasnom ključu. Opet je riječ o pučkom mudracu, prkosnom buntovniku i plebejcu. Kao i Kerempuh, i taj lik nosi pučka znanja i nataloženo iskustvo. I on ismijava autoritete, crkvu i vlast. Samo, u usporedbi s Kerempuhom postoje dvije krupne razlike. Lik o kojem je riječ ne pripada kajkavskom svijetu, nego onom dinarskom. I – još važnije – lik o kojem je riječ je žena.

Lik o kojem je riječ je Mladenka Gila, zvana Kostonoga, devetnaestostoljetna vještica i vidarica po kojoj nosi naslov roman Mladenka Kostonoga zadarskog pisca Želimira Periša. U romanu 44-godišnjeg Zadranina Mladenka Kostonoga prestaje biti samo fusnota iz etnološke povijesti i postaje nešto drugo: anarhična buntovnica, skaredni agens pobune i prkosa. Kostonoga je dinarski, feministički Kerempuh.

Perišev roman priča povijest stvarne vidarice koja je sredinom 19. stoljeća prakticirala travarenje u sjevernoj Dalmaciji. Mladenka Kostonoga – bar u Periševu romanu – rođena je oko 1805. u okolici Čapljine. Djevojku siroče posvojila je mjesna travarka i poučila vidarskim znanjima. Mala Mladenka izvješti se u travarenju i vidanju, te uskoro postaje tražena iscjeliteljica. Neuki puk osobito impresionira njen izgled: Gila, naime, ima potpuno bijelu kosu.

Tijekom narednih 450 stranica Periš prati Giline putešestvije diljem Dalmacije, Istre i Austrije. Nalazimo je kao dijete u Lovincu. Oko 1840. Gila je u jednom svilajskom selu, gdje stekne reputaciju vještice. Potom u Bolu na Braču, gdje u dominikanskom vrtu razmjenjuje travarska znanja. Koncem 40-ih nalazimo je u Zadru, gdje u svilarskoj manufakturi vodi pobunu radnica protiv industrijalca Papafave. Na otoku Silbi prokažu je kao vješticu. Sude je i muče u pazinskoj tvrđavi. Na koncu dospije u cesarski Beč, gdje se početkom 1880-ih proširi glas o slavenskoj vještici koja prizive duhove i vodi spiritističke seanse. U Beču roman počinje i završava, a unutar tog uokvirivanja Periš kompozicijski vješto slaže prozni puzzle, ispisujući nekronološkim redom epizode iz Kostonogina životopisa.

Travarice i vještice obično su u fikciji reprezentanti neznanja, nazadnosti i pretprosvjetiteljske zadrtosti. Takvu ulogu imaju u mnogim proznim i filmskim fikcijama, pa i u dva slavna hrvatska scenarija: Fuisovom nikad snimljenom Zakonu rieke te snimljenom Nije bilo uzalud Nikole Tanhofera. Periševa Gila – međutim – nije ni zadrta ni nazadna, naprotiv. Bjelokosa vještica u Periševu je romanu akter paralelnog, pučkog prosvjetiteljstva. Ismijava svećenstvo i vlast. Šuruje sa štrajkašima, revolucionarima i prosvjetiteljskim učiteljima. Skrbi o ženskim problemima. Mladenka Gila razrješuje zločine, rasvjetljava misterije. Funkcionira poput neke vlaške, deseteračke verzije „Prve damske detektivske agencije“ Alexandera McCall Smitha. S ljudskom mudrošću i prepredenim manipulatorskim darom, ona miri brakove, spašava ženske časti, izbavlja žene od depresije i nahočad od sramote. Pritom potkopava svaki mogući autoritet, a taj autoritet mogu biti Crkva i industrijalac, načelnik i car.

Perišev roman prepun je teške artiljerije metafikcijskih i intertekstualnih proznih postupaka. Pisac priču uokviruje isljeđivanjem u bečkoj policiji, a ispitivanom guslaru ime je Želimir Periš. Svako od poglavlja počinje deseteračkim guslarskim distihom, a potom i kratkim opisom narednih zbivanja, kao u romanima 18. stoljeća. Pojedina poglavlja parafraziraju ili pastiširaju diskurs znanstvene rasprave, muzikološkog teksta, sudskog zapisnika ili policijskog izvještaja, Periš ironijski parafrazira niz književnih klasika (među inim Zoranića) te s elastičnom jezičnom lakoćom skače s dijalekta na dijalekt, uključujući čitavo poglavlje na istarskoj čakavici. U jednom od poglavlja Periš se čak igra Cortázarovih Školica, pa daje čitateljima numerički ključ da dijelove teksta interaktivno rasporedi po volji.

 

U Periševu slučaju čitatelju Cortázar ne pada na pamet slučajno. Mladenka kostonoga ne sliči gotovo ni na što što se u Hrvatskoj piše, ali zato prilično nalikuje klasicima latinoameričkog postmodernističkog romana kao što su Sabato, Fuentes, Cortazar ili rani Márquez. Kod Periša se – kao kod najboljih Hispanaca – spajaju povijest i mit, magija i politika, kolonizator i kolonizirani, prozni eksperiment i pripovjedački populizam. Periš Zagoru pretvara u svoj Macondo, samo što je taj Macondo negdje u četverokutu Svilaje i Velebita, Čapljine i Vrlike.

 

Mladenka kostonogaizgleda kao da je netko kidnapirao Araličin svijet, pretumbao ga i ubacio u njega kompjutorski virus. Sve je tu – i žandari i hajduci, i gusari i subaše, i fratri i Mlečani. Sve je isto, samo što ništa nije isto. Umjesto homogene nacije, kulturnog kanona, smrknute velevažnosti i patrijarhalnog reda, Periš slavi anarhiju i humor, herezu i matrijarhat.

 

Jutarnji list, Zagreb, 30. rujna 2020.

 

 

*********************

Bilješka o autoru

Želimir Periš, rođen 1975. u Zadru. Diplomirani inženjer računarstva. Vodio je OtPis – radionice kreativnog pisanja u Zadru i Zapis – udrugu zadarskih pisaca, s kojima je organizirao mnoge književne programe uključujući Kalibar bestival 2013-2018. Za priče je dobio nagrade Sfera 2002, Lapis Histriae 2012, te finala: Lapis Histriae 2013, Vranac 2014, FEKP 2014. Autor je društvene igre Strašne žene 2018.

Objavio: Mučenice (zbirka priča), Algoritam, Zagreb, 2013. (adaptirano u dvije kazališne predstave: kazalište Joza Ivakić Vinkovci i Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku te Dramska amaterska družina Vodice; slovensko izdanje: Modrijan založba, Ljubljana, 2014; bugarsko izdanje: Sofia, 2020); Mima i kvadratura duga (roman), Algoritam / 24 sata, Zagreb, 2014. (finale t–portala za roman godine); Mima i vaše kćeri (roman), 24 sata, Zagreb, 2015; x (pjesme), Algoritam, Zagreb, 2016; Žuti bog (priče), C.A.S.H., Pula, 2020. (zajedno s Maer i Perić); Mladenka kostonoga (roman), OceanMore, Zagreb, 2020. (nagrade: Kočićevo pero, t-portal za roman godine); Straška postavlja teška pitanja (slikovnica), Fierce Women, Zagreb 2021; Straška izvrće neistine (slikovnica), Fierce Women, Zagreb 2022.