Pisci na mreži - 24. rujna 2014. od 17:00 - 18:30
Prilikom pristupanja ponekad su potrebni i ovi podaci:
- Poveznica na snimku: Vanda Mikšić
- Meeting ID: Vanda-Miksic
- Attendee key: Participant
 |
Gošća programa Pisci na mreži je Vanda Mikšić, pjesnikinja (i ne samo to), prevoditeljica (i ne samo to) koja ne traži mjesto pod suncem, jer ono već postoji, ona ga samo naseljava svojim jezikom, uobličava i reproducira za sebe i za nas (čitatelje) – jer svi smo, kao što je poznato, na rubu poznatoga, doživljenoga. Riječ je o riječima, o poeziji koja na pepelu poznatoga i viđenoga drukčije gleda, zapisuje, bilježi, upisuje mjeru vlastite mašte, toliko da joj je jezik živ, govoren, izgovoren. |
Namjera nam je danas u razgovoru s Vandom Mikšić, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?
Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.
Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Vandom Mikšić, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.
Bilješka o autoru
Vanda Mikšić rođena je 1972. u Šibeniku. Školovala se u Zagrebu gdje je i diplomirala talijanski i francuski jezik s književnošću. Poslijediplomski studij završila je na Université Libre de Bruxelles, doktoriravši u rujnu 2005. na temu tišina u jeziku i poeziji Stéphanea Mallarméa. Živjela je u Bruxellesu i Parizu, gdje je radila u hrvatskim diplomatskim predstavništvima. Od 2003. živi u Zagrebu, gdje je radila kao samostalna prevoditeljica (2006–2013), vanjska suradnica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2008–2012) te znanstvena suradnica na Université Libre de Bruxelles (2007–2014). Od početka ak. godine 2012–2013. radi na Odjelu za francuske i iberoromanske studije Sveučilišta u Zadru gdje u travnju 2013. dobiva status docenta. Suradnica je Centra za knjigu te članica uredništva časopisa Tema i suurednica biblioteke Domaine croate pri francuskoj izdavačkoj kući L´Ollave.
Potkraj 2011. objavila je knjigu Interpretacija i prijevod. Također je objavila desetak znanstvenih i stručnih članaka na temu prevodilaštva, jezikoslovlja i teorije književnosti u domaćim i francuskim publikacijama. Sudjelovala je na nizu znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu te surađivala na projektu Fabrique des traducteurs Centra za književno prevođenje u Arlesu (Francuska) kao mentorica za mlade prevoditelje s francuskog na hrvatski te na srpski jezik (prosinac 2012).
Dosad je objavila više od pedeset književnih prijevoda s francuskog i talijanskog na hrvatski (Agamben, Attali, Baricco, Barthes, Baudrillard, Breton, Calvino, Cioran, De Luca, Derrida, Echenoz, Eco, Foucault, Kundera, Morin, Nancy, Pasolini, Perec, Queneau, Vian) te s hrvatskog na francuski jezik. Za francuski prijevod Maroevićeve antologije Uskličnici DHK joj je 2004. godine dodijelio nagradu Davidias, a 2009. ju je Društvo hrvatskih književnih prevodilaca nagradilo za najbolji nefikcionalni prijevod u 2008. (Meyer: Povijest retorike).
Pjesme je objavljivala u domaćim časopisima i na radiju, a 2001. pohvaljena je na natječaju Goranovo proljeće za mlade pjesnike. Prvu pjesničku zbirku ‒ Diši kroz masku, diši normalno ‒ objavila je 2012. godine.
PRILOZI
Autorski tekstovi
V. Miksic, Fragmenti, 2014.
V. Miksic, Disi kroz masku... – izbor, 2014.
V. Miksic, Interpretacija i prijevod, 2014.
V. Miksic, Sit gorkog odmora, esej o Mallarmeu i Baudelaireu, 2014.
Linkovi
http://www.booksa.hr/kolumne/kritika-181-vanda-miksic
http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=7866
Voditelji programa Pisci na mreži : Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO i Miroslav Mićanović, AZOO
Naspram – „slobodnog zraka“
Moguće središnje mjesto knjige pjesama Vande Mikšić Diši kroz masku, diši normalno obilježeno je onim što donose nužnost i nadređenost naspram „slobodnog zraka“, ispunjeno onim što nosimo kao tetovažu, rasuti teret rođenja i neimenovane prošlosti, onim što se u svakodnevnici otkriva kao područje čudesno običnih situacija i prizora: muškaraca, žena, kontrolora, izgubljenih i zaboravljenih – uputa i pravila. Ukratko, rekli bismo kad pristanemo na zemljino tlo, tema je ono što se odvija i razvija u zadanom prostoru opasnosti i rutine, gdje se neočekivano događaju ekscesi, zabune, gdje ne preostaje ništa drugo nego disati kroz masku, disati normalno…
Pjesnikinja Vanda Mikšić ne traži mjesto pod suncem, jer ono već postoji, ona ga samo naseljava svojim jezikom, uobličava i reproducira za sebe i za nas (čitatelje) – jer svi smo, kao što je poznato, na rubu poznatoga, doživljenoga. Riječ je o riječima, o poeziji koja na pepelu poznatoga i viđenoga drukčije gleda, zapisuje, bilježi, upisuje mjeru vlastite mašte, toliko da joj je jezik živ, govoren, izgovoren. Raduje prisutnost drukčijih pogleda i uvida, gotovo filmska dramaturgija pjesme i knjige, što je samo po sebi oksimoron, ali i ono što je čini pjesnički uvjerljivom (vjetar i neprekidnost i mrmljanje, želja za odmorom, uzmak, san, čegrtaljke i zrikavci…). Poezija živi od opasne blizine svakodnevnog i to njezino kritično mjesto upravo je ključni znak njezina pisma.
Trebalo je smisliti nešto uvjerljivo, trebalo je otići, ubrzati proces oporavka, rečeno je ne jedanput u knjizi pjesama Diši kroz masku, diši normalno – bilo bi dovoljno da nešto od tog putovanja i žudnje za slobodom postane dio našega čitateljskog plana, užitka i leta! (Miroslav Mićanović)
