Gost programa Pisci na mreži je Kristijan Novak, 

autor, između ostalog, romana Črna mati zemla, koji je sjeveru dao na nekoj drugoj i drukčijoj važnosti na mapi suvremene hrvatske književnosti. Potvrdio je njegovu tamnost i vitalnost, a prostor romana ispunjen je melankolijom, strahovima, legendama koje postaju stvarnost, ili upravo ta stvarnost oblikuje legende i

nerijetko im daje za pravo.

Ali to nije sve kad je riječ o romanopiscu, znanstveniku i borcu!

Namjera nam je u razgovoru s Kristijanom Novakom, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko:htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Kristijanom Novakom, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Kristijana Novaka da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

PRILOZI

Autorski tekstovi

K. Novak, Črna mati zemla, fragmenti iz romana, 2013.

K. Novak, Crna mrlja, mappa mundi, esej, 2014.

K. Novak, Obješeni, fragmenti iz romana, 2005.

Linkovi

Link na autorovu stranicu: www.crnamatizemla.com

Sve kritike na jednom mjestu, s daljnjim poveznicama:

http://crnamatizemla.com/crna-mati-zemla-2/kritike-recepcija/

Intervjui:

http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-razgovor-opsirnije.php?ppar=7052

http://www.jutarnji.hr/tamni-glas-iz-medimurja/1097508/

Voditelji programa Pisci na mreži : Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO i Miroslav Mićanović, AZOO

Bilješka o autoru

Kristian Novak rođen je 1979. godine u Baden-Badenu. Osnovnu školu pohađao je u Sv. Martinu na Muri, a gimnaziju u Čakovcu. Diplomirao germanistiku i kroatistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorirao 2011. godine na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike u Zagrebu.

Od 1996. do 2009. bio je seniorski reprezentativac RH-a u karateu te osvojio šest medalja na svjetskim i europskim prvenstvima.

Radi kao docent na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, a kao znanstveni suradnik predaje i na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, višejezičnosti i identiteta. Do sada je sudjelovao na dvadesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija i objavio isto toliko znanstvenih i stručnih radova. 2014. objavio je esej Schwarzer Fleck, Mappa Mundi u tematskom broju časopisa Beton, u povodu stote godišnjice početka Prvoga svjetskog rata.

Tehnički je urednik znanstvenoga časopisa Suvremena lingvistika.

Oženjen je i živi u Zagrebu.

Objavio: Obješeni (roman), 2005., Čakovec: Insula; Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca (znanstvena monografija), 2012., Zagreb: Srednja Europa; Črna mati zemla (roman), 2013., Zagreb-Mostar: Algoritam

Jagna Pogačnik

Tamni glas iz Međimurja

Črna mati zemla(roman), 2013., Zagreb-Mostar: Algoritam.

Kristian Novak mladi je kroatist i germanist, znanstvenik čije su glavno područje interesa povijesna sociolingvistika, višejezičnost i nacionalni identitet.

Podatak da je 2005. objavio roman Obješeni uglavnom je nepoznat. Njegov prvi / drugi roman Črna mati zemla možda izazove naknadnu recepciju Obješenih, no to sada zapravo više i nije bitno. Jer, Črna mati zemla knjiga je koja otkriva jedno novo, drukčije i prilično pripovjedački kompetentno ime na domaćoj književnoj sceni. Roman je to koji u sebi sadrži i spaja razne i važne slojeve kojima se bavi suvremena hrvatska proza, ali kao polazište i odredište izabire posve druge točke, dok istovremeno donosi i neke novosti – poput uvođenja Međimurja na književnu kartu Hrvatske i autentične kajkavštine koja jezičnu razinu romana čini višeslojnom i živahnom.

Novak roman započinje u maniri “ozbiljnih” romana koji polaze od znanstvenog istraživanja, pa je Proslov napisan fingiranim znanstvenim stilom i čitatelja uvodi u tematiku brojnih i učestalih samoubojstava u međimurskom selu na južnoj obali Mure u proljeće i ljeto 1991. “Podebljan” pozivanjem na navodne znanstvene radove i njihove hipoteze i sinteze, to je zapravo uvod u priču koja slijedi i koja se raslojava na tri uvjerljive fabularne linije, umješno povezane u jednu glavnu likom Matije Dolenčeca.

A on je tridesetogodišnji uspješni pisac koji se našao u situaciji krize trećeg romana, uglavnom iz razloga koji je bio presudan i za njegov ljubavni krah s djevojkom Dinom. On, naime, ne može pisati i govoriti o sebi i vlastitoj prošlosti, dapače njime vlada potpuna amnezija koja biva prekinuta jednim neobičnim “okidačem”.

Nakon njega slijedi treća i središnja fabularna dionica, ona koja se tiče djetinjstva u Međimurju obilježenog s nekoliko ključnih točaka zbog kojih će isprva biti proglašen čudakom, da bi kasnije bio prisiljen napustiti rodno mjesto i prepustiti se – amneziji. Taj središnji dio, dakako, ima veze s učestalošću samoubojstava prezentiranom u Proslovu, ali i mnogim drugim konotacijama koje svoje izvore vuku iz lokalnih legendi i mitova, ključnih točaka nedavne prošlosti, ali i vrlo ozbiljnih promišljanja o temama kao što su smrt, samoća, prijateljstvo, ljubav, opreka urbanog i ruralnog, “črna zemla”...