Snimka 61. programa Pisci na mreži

Gost 61. programa Pisci na mreži je Tomislav Zagoda,autor koji je svijetu dječje književnosti, knjiga i tekstova za djecu (i odrasle, na začudan način) donio ono je što je nerijetko skriveno u općenitosti svakodnevice i odrastanja. Kako?– saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autorom u programu Pisci na mreži.

Namjera nam je danas u razgovoru s Tomislavom Zagodom, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Tomislavom Zagodom, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Tomislava Zagode da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

Dodaci

Autorski

T. Zagoda, Križni put, izbor iz romana, 2016.

Voditelji programa Pisci na mreži

Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO

Tomislav Zagoda: Balada o Buginim gaćicama i Krizni put Gustava S

Roman Tomislava Zagode Balada o Buginim gaćicamaizazvao je, reklo bi se, nepodijeljenu pažnju hrvatske čitateljske publike (javnosti), ali uvodna napomena manje govori o iznimnosti i broju čitatelja nego da je riječ o autoru koji piše za različite tipove čitatelja i čitanja. Presudna je njegova pripovjedačka strategija kojom se uvažava vlastiti predmetni svijet, tema o kojoj se govori i za koju se govori: ne podcjenjujući dob čitatelja i ne upisujući mu ono što pripada tzv. svijetu odraslih.

Istodobno ne domišlja se, ne lažira i krivotvori i stvari svijet koje ne odgovara dobi onih o kojima piše i za koje se piše. Napetost između onoga što je književnost za djecu (i nešto starije) ili što je dječja književnost, tinejdžerska možda u ovom slučaju rješava se na gotovo jedini mogući način: uvažavanjem vlastite priče, prostora romana u kojem se nižu likovi i situacije, gdje se detektiraju bitna mjesta sadašnjosti i stvarnosti likova.

Pisan moderno i suvremeno, slobodno i ritmično, kolokvijalno, što znači vrlo pokretljivo, napučen imenima koja su nas sustigla s novim tehnologijama, toponimima koji obilježavaju grad i njegovo pamćenje – nastavak romana Krizni put Gustava S – ima nekoliko dobrih čitateljskih učinaka. Prvi je da podsjeća na svoj prethodni život i radoznalog čitatelja upućuje na odličan romaneskni predložak (Balada o Buginim gaćicama), ali onima kojima je to već poznato produžuje užitak čitanja novih pustolovina i otkrića.

Roman Tomislava Zagode Krizni put Gustava S ne poučava i ne djeluje na prvu loptu, ali stvari se zapliću i oko onih događaja i životnih trenutaka koji imaju svoje meta-razloga, svoje meta-postojanje, neminovni su i određuju nas u labirintu svakodnevnoga, potrošnoga i prolaznoga. (Miroslav Mićanović)

Bilješka o autoru

Tomislav Zagoda, rođen 15. ožujka 1970. u Zagrebu. Diplomirao je 1995. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Gjure Sedera, nakon čega je studirao religijsku kulturu i filozofiju. Doktorirao je 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (mentor: Zvonko Kovač) s radom Humor u slovenskom, bosanskohercegovačkom i hrvatskom romanu u razdoblju tranzicije. Objavio je nekoliko znanstvenih radova i sudjelovao je na znanstvenim skupovima (Obdobja, Peti slavistički kongres). Radi kao književni urednik u nakladničkoj kući Znanje.

Dobitnik je nagrade „Grigor Vitez“ za tinejdžerski roman Balada o Buginim gaćicama (preveden na makedonski i slovenski jezik). Objavio je zbirku priča za mlade Nek bude kaos. Priče su mu objavljene u Zbirniku, Kako smo popubertetili (10 priča o odrastanju), Nove priče i pjesme dobitnika Nagrade „Grigor Vitez“. Suradnik je HRT-a za čiji je Program za djecu i mlade napisao brojne scenarije (Žutokljunac, Čarobna ploča, Prijatelji i dr.). U slobodno se vrijeme bavi prevođenjem s engleskog jezika: preveo je špijunski roman Moskovska pravila (autor Daniel Silva) i roman suvremenoga književnog klasika Juliana Barnesa Buka vremena.

Godine 2016. izlaze mu dvije knjige: nastavak Balade o Buginim gaćicama pod naslovom Krizni put Gustava S. i krimić Žabarska noć koji je napisao pod pseudonimom Bartol Fuchs.

Znanstveni radovi:

1. Model razočaranog čitatelja, Kolo, br. 5-6/2009.

2. The Subject and National Ideological Paradigms within the Post-communist Context – Sodobna slovenska književnost (1980–2010), (zbornik Obdobja 29), 2010.

3. Non-place of Novel in Slovenia's Transition – Meddisciplinarnost v slovenistiki, (zbornik Obdobja 30). 2011.

4. Tranzicijski junak (naprimjeruromanaV.BulićaPutovanje u srce hrvatskog sna) – izvorni znanstveni članak, Zbornik radova Petog hrvatskog slavističkog kongresa, 2012.

5. Humor i rat (na primjeru romana N. VeličkovićaKonačari i romana B. DežulovićaJebo sad hiljadu dinara), 2016.

Sudjelovanje na znanstvenim skupovima:

2010. Peti hrvatski slavistički kongres, Rijeka – sekcija: Visoko i nisko u hrvatskoj književnosti i kulturi

2010. Simpozij Obdobja 29, Ljubljana – Sodobna slovenska književnost (1980–2010)

2011. Simpozij Obdobja 30, Ljubljana – Meddisciplinarnost v slovenistiki

2016. Simpozij Satire und Komik in der bosnischen, kroatischen und serbischen Literatur – Graz