143. Pisci na mreži, 26. ožujka (srijeda) 2025. u 17 sati: Božica Jelušić
Gošća 143. programa Pisci na mreži bit će Božica Jelušić, koja neposredno i izravno sravnjuje, spaja i razdvaja: „Često mi govore da sam 'hrabra', jer ne držim stvari pod stolnjakom, tepihom i u talonu. Svi znaju kako je sa mnom i što je, jer drugoga štofa osim vlastita života nemam i ne tražim. Težim živjeti slobodno, izvan okvira, ne marim za malograđansku 'svidljivost', niti svoje neuspjehe i mane na drugim područjima želim kompenzirati bljeskom u poeziji. Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.
Namjera nam je danas u razgovoru s Božicom Jelušić, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autoricama, autorima, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?
Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.
Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Božicom Jelušić, odnosno njezini tekstovi, rad i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.
Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu tekstove o Božici Jelušić da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.
Poveznice
https://www.stav.com.hr/naslovi/autor/8/bozica-jelusic/
https://tacno.net/bozica-jelusic-a-sto-se-mene-tice/
https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/05/bozica-jelusic-prostor-slobode-i.html
https://www.matica.hr/kolo/539/petoknjizje-bozice-jelusic-27759/
https://www.icv.hr/virovitica/pjesnikinja-bozica-jelusic-o-novoj-knjizi-inspiraciji-i-rodendanu-odlucila-sam-da-imam-65-godina-i-da-cu-jos-stanovito-vrijeme-imati-toliko/
https://radiogornjigrad.blog/2025/02/04/bozica-jelusic-mandeljstamov-smijeh/
Dodaci
Božica Jelušić, Teška ljeta, roman, ulomak, 2023.
Božica Jelušić, Godišnja doba duše, ulomak, 2024.
Božica Jelušić, Slobodni stihovi, pjesme, izbor, 2025.
Božica Jelušić, Plave ptice, pjesme, izbor, 2025.
Voditelji programa Pisci na mreži
Mirela Barbaroša-Šikić, AZOO
Miroslav Mićanović, AZOO
Stilski moćan i tematski raznovrstan tekst
Osvrt na knjigu Božice Jelušić Teška ljeta:
Marinko Krmpotić
Tekst govori „o malom gradu, o stiješnjenosti i dosadi. O mozaičkom identitetu“
Možda je biografsko, nema lica, nema radnje i nema dijaloga, odgovara Božica Jelušić svojoj prijateljici koja je pita što piše. Trenutak kasnije, dodatno pojašnjavajući, kaže kako tekst govori o malom gradu, o stiješnjenosti i dosadi. O mozaičkom identitetu.
Neke žene ulaze u priču, sa strane, od mladosti do danas. Neke su slavne, druge anonimne, treće nedohvatne, četvrte zagonetne, a pete bi htjele biti sve to odjednom«, piše autorica zaključujući kako ovu knjigu piše „da me prođe strah od starenja, da u to, vjerojatno posljednje desetljeće, uđem s nekim osiguranjem i zalihom.“
Ova nedefiniranost žanra uočljiva je i kod onih koji pročitaju knjigu Teška ljeta pa tako u čak četiri jako dobra pogovora Božica Brkan konstatira „kako tekst ne iščitava kao roman“, za Ladu Žigo Španić „Teška ljeta su roman-esej pisan kao monolog i „predaleko od svakog mainstreama“, Nives Franić pronalazi sličnost s pripovijedanjem nobelovke Annie Ernaux, ponajprije u tome da Jelušić „pisanjem dosegne sam ekstrakt života“, a za Sandru Pocrnić Mlakar novo djelo Božice Jelušić je autobiografski roman iliti romansirana autobiografija.
Dakle, stavovi su različiti, ali samo žanrovsko određenje i nije toliko bitno ukoliko je knjiga dobra, a Teška ljeta definitivno su jako dobar tekst, odnosno knjiga vrijedna pažnje, bila ona roman-esej, autobiografski roman ili nešto što proučavatelji književnosti nisu još ni imenovali.
Kritika društva i vremena
Bitno je, dakle, da autorica zna i umije reći to što želi, a Božica Jelušić to je u stanju još od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa na čitatelju ostaje samo da se prepusti avanturi sučeljavanja sa stilski moćnim i tematski raznovrsnim tekstom kroz koji autorica nastoji, ne samo čitatelju već i samoj sebi, ispričati što je i tko sve činio njezin život, koji su je strahovi i muke proganjali, u čemu je uživala, kako je živjela nekada, a kako sada kad je zakoračila u osmo desetljeće vlastitog života.
Prisjećanja na prošlost odvijaju se malo kroz sjećanja, malo kroz izmišljene razgovore s dragim joj ljudima kojih više nema, a sva su ta prisjećanja podložna analizi ljudi i vremena o kojem govori, kao i vlastitoj emocionalnoj i psihološkoj samoanalizi pri čemu je u oba slučaja Božica Jelušić bespoštedno kritična i iskrena pa su neke od napisanih stranica primjer sjajne kritike društva i vremena u kojem živimo.
Primjerice, već na prvim stranicama autorica konstatira kako živimo „u doba sveopće površnosti, kada su elektronički mediji i plitkost javnog života ljudima isprali mozak…
Plitki gaz i kratka dionica su paradigme našeg vremena. Ne preferiramo imenovanje na duge staze, minucioznu obradu teme, metaforičan, gibak i povodljiv govor, mrvicu zajedljivosti i skepse, vlastiti stav usprkos općoj struji, u kojoj kretanje biva nepodnošljivo zamorno…
Živimo u eri kiča, vulgarne zabave, civilizacije smeća. Pod opsadom smo prostaka i galamdžija, žderača janjetine, ljubitelja sporta, nacionalnih korifeja i cviljugavih harmi, čije egomanično zombijanje u javnosti čini naš društveni život«, piše Jelušić konstatirajući koju stranicu potom kako „živjeti u ovakvom vremenu ne može biti drugo nego li kazna“.
Tema starosti
Uz očigledno i često isticano nezadovoljstvo karakteristikama suvremenog društva, Božica Jelušić znatan dio svog romana veže uz okrutne zakone prolaznosti, odnosno starost koja ju u sve većoj mjeri muči.
U starosti, kaže, „sve je pretenciozno i neizdrživo“, a i sam naziv djela Teška ljeta vezan je ne samo uz činjenicu da je ljeti sve više muče opake vrućine već i uz to da su joj pozne godine na ramenima sve nepodnošljivije.
„Starost je porazna, prazna i okrutna“, udara bez imalo okolišanja direktno u glavu Božica Jelušić koja gorčinu i nezadovoljstvo iskazuje i moćnom te vrlo mračnom rečenicom:
„Nadam se da će Drava moj pepeo odnijeti dovoljno daleko od mjesta na kojima se ni u vlastitom tijelu nisam osjećala ugodno“, poručuje Jelušić.
No, nije ona žestoka samo kad su u pitanju osvrti na društvo i starost. Sličan odnos ima i prema samoj sebi i nekim dijelovima svog života pa, primjerice, govoreći o djetinjstvu kaže:
„Djetinjstvo ima svoje vampire, od kojih bježiš u knjige, fantazije, u snove o odlasku nekamo dovoljno daleko“, a slično je nesentimentalna i bez imalo patetičnosti i kad govori o svojoj mladosti priznajući kako je „vrijeme rasipala okolo“ jer joj se, kao i svakoj mladosti, činilo da su „zalihe vremena naprosto beskonačne“.
Naravno, tekst nudi i puno reminiscencija i prisjećanja na život u umjetničkim krugovima od sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa do danas, a poredba prošlosti i sadašnjosti porazna je po sadašnjost pri čemu je to sjajno iskazano u epizodi kada pred godinu-dvije iz Koprivnice dolazi na jedan književni susret u Zagrebu i raduje se odmoru u prostorijama Društva hrvatskih književnika.
No, umjesto olakšanja, piše Jelušić, „na vrhu stubišta je mrak, nepometen hodnik s krpama otpale žbuke, prašina, škurina, hladnoća. Ne otvaraju se vrata, ne pali se svjetlo.
Sjetim se onih večeri punih svjetla, žamora, kretanja, razgovora, čaša u kojima se prelijeva skerletno vino, mirisa kave, povjerljivog naginjanja preko stola, uranjanja u oči, dijeljenja tajni, stihova naizust, tračeva i velikih planova, atmosfere pomalo raskuštrane i boemske, no nabijene smislom, poticajne za djevojku iz pokrajine, koja će danima od tih sadržaja živjeti«, prisjeća se Božica Jelušić koja, naravno, negativno ocjenjuje i trenutačno stanje hrvatske književnosti pa uspoređujući mlade hrvatske moderniste, koji su u prvom dijelu dvadesetog stoljeća umirali mladi puni ideala i književne nadarenosti, s današnjim generacijama, kaže:
„Ni jednome od njih ovi današnji nisu ni do koljena, ma koliko god sami sebe hvalili, sami sebi kadili, sebe slavili, sebe čitali, sami se sebi divili. Makulatura, nulti stupanj književnosti.
Uličarstvo i prostaštvo, krmivo za frustrirane pubertetlije, s jednom rukom u gaćama a drugom na tipkovnici mobitela. Užas“, konstatira autorica.
Opisi Gorskog kotara
No, nije Božica Jelušić samo žestoka i kritična. Neki su dijelovi teksta vrlo lirski i nježni, mali putopisni esej o davnom studentskom putovanju u Varšavu i Krakov plijeni vedrinom i energijom, a isto su tako divni opisi Gorskog kotara čije je planine i šume nedavno bolje upoznala.
Emocionalna su i sjećanja na neke ljude koji su svojedobno činili dio njezine životne staze i među kojima je puno iz svijeta umjetnosti poznatih pojedinaca koje autorica nije direktno imenovala, ali je na kraju knjige popis imena likova o kojima piše što uz primarno esejistički i autobiografski pristup ovom djelu daje i dokumentaristički ton.
Naravno, baš taj dio možda će biti i najzanimljiviji čitateljima, ali gledano u cjelini Teška ljeta sjajno su štivo o starosti, umjetnosti, književnosti, životu, društvu…
Definitivno, u svoje, po njezinim riječima, vjerojatno posljednje desetljeće života, Božica Jelušić, ušla je „s nekim osiguranjem i zalihom“.
O autorici
Na stranici Društva hrvatskih književnika o autorici ove knjige piše: Božica Jelušić rođena je u Pitomači (Podravina) 16. prosinca 1951. godine. Završila je studij hrvatskoga i engleskoga jezika. Bavila se različitim poslovima u području kulture i obrazovanja. Do umirovljenja radila je kao srednjoškolska profesorica na gimnaziji u Đurđevcu. Od 1969. godine javlja se u tisku, na radiju i televiziji. Objavila je 36 samostalnih naslova (poezija, proza, putopisi, kritika, esejistika, likovne monografije i studije, poezija i proza za djecu, dijalektalni tekstovi). Ima opsežnu bibliografiju od oko 700 jedinica. Priredila je i kataloški popratila oko 250 izložaba u Hrvatskoj i BiH, s renomiranim hrvatskim slikarima i kiparima. Bavi se ekologijom, društvenim i političkim radom, te povremeno publicistikom. Članica je Društva hrvatskih književnika od 1974. godine. Dobitnica je prestižnih nagrada i stipendija za književni rad. Nositeljica je Fulbrightove stipendije na University of Washington, Seattle, ak. god. 1986/87. Zastupljena je u čitankama, lektiri i u više od 40 antologija na svjetskim jezicima. Premda je najpoznatija po svojoj poeziji, ali i prozi te publicističkim zapisima objavljenima u mnogim časopisima, posebna joj je ljubav hrvatska (podravska) izvorna umjetnost pa je, uz vrlo stroge kriterije, objavila niz vrijednih monografskih, esejističkih i polemičkih te publicističkih tekstova o najpoznatijim podravskim izvornim slikarima i kiparima. Živi i radi u Đurđevcu, te povremeno u Čepelovcu, na plemićkome imanju Barnagor. Pišući o Božici Jelušić u pogovoru ove knjige, Sandra Pocrnić Mlakar kaže da je riječ o „književnici koja je osvojila sve relevantne književne nagrade u svojih 70 godina života i 50 godina spisateljske karijere…
Gotovo trideset od ukupno šezdeset i pet naslova Božice Jelušić objavljenih u polustoljetnoj karijeri čine zbirke poezije, a ostali naslovi su knjige eseja i slikarske monografije, a među njima je i jedan objavljeni roman, Čišćenje globusa (2012), nagrađen nagradom Matice hrvatske. Teška ljeta drugi je njezin roman, a oba imaju dokumentarne elemente“, napisala je Pocrnić Mlakar.
Novi list, 7. siječnja 2024.
Bilješka o autorici
Božica Jelušić rođena je 16. prosinca 1951. godine u Pitomači (Podravina). Studirala je hrvatski i engleski jezik. Bavila se novinarstvom, kulturnom animacijom, pedagoškim radom i raznorodnim poslovima u domeni kulture i društvenih djelatnosti. Književnošću se bavi od srednjoškolskih dana, a članicom Društva književnika Hrvatske / Društva hrvatskih književnika postaje 1974. godine, nakon stihozbirke Riječ kao lijepo stablo (Zrinski, Čakovec 1973) nagrađene prestižnom nagradom Sedam sekretara SKOJ-a”. Od tada do danas objavila je 70-ak naslova poezije i proze, gotovo u svim literarnim žanrovima: pjesme, putopise, eseje, pripovijetke, kolumne, književne i likovne kritike, monografije, poeziju i prozu za djecu. Također ima oko 900 bibliografskih jedinica u novinama, časopisima i elektroničkim medijima.
Nositeljica je Fulbrightove stipendije na University of Washington, Seattle, ak. god. 1988/89.
i dobitnica književnih nagrada: Sedam sekretara SKOJ-a”, Maslinova vijenca”, Nagrada Pasionske baštine”, Nagrade Fran Galović”, Nagrade Zvonimir Golob”, Nagrade Katarina Patačić”, Nagrade Dubravko Horvatić” (Hrvatsko slovo), Nagrade Tin Ujević”, i dr. Paralelno s pjesmama na standardnom jeziku, bavi se dijalektalnim (kajkavskim) izrazom, te je objavila sedam zapaženih stihozbirki i knjigu eseja o kajkavskom stvaralaštvu Od cintora do cybera”. Tridesetak puta nagrađena je na Zelinskom recitalu Dragutin Domjanić. Zastupljena je u školskim čitankama i lektiri. Suradnica je hrvatskih i inozemnih književnih časopisa. Pjesme joj se nalaze u svim relevantnim antologijama hrvatske poezije u protekla tri desetljeća. Sudjeluje na stručnim skupovima, seminarima, kolokvijima, književnim susretima i festivalima poezije u zemlji i inozemstvu. U samostalnim cjelinama (ciklusima) prevela je pjesme W. B. Yeatsa, Roberta Frosta, Sylvije Plath, Luciana Blage, Ane Ahmatove i dr. Osobiti interes pokazuje za slikarstvo (250 izložaba različitih autora te likovne monografije). Ekologiju, kojoj je posvetila tridesetak godina aktivnog bavljenja, kao predsjednica Ekološkog društva Đurđevac. Surađuje s mnogim mladim autorima u svom zavičaju, upućujući ih u tajne poezije, fotografije, jezika i ljubavi za prirodu. Živi i radi u Đurđevcu i na plemićkom imanju Barnagor u Čepelovcu. Čišćenje globusa” njezin je prvi roman, kojim se zaokružuje materijalna i duhovna rekonstrukcija jednog od rijetkih sačuvanih i obnovljenih plemićkih imanja u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj. Roman je nagrađen nagradom Matice hrvatske i objavljen u dva izdanja.
Bibliografija
Riječ kao lijepo stablo (pjesme), Zrinski, Čakovec, 1973.
Golubica i pepeo (pjesme), Intergraf, Zagreb, 1974.
Čekaonica drugog razreda (pjesme), Zrinski, Čakovec,1979.
Kopernikovo poglavlje (pjesme), Revija, Osijek, 1983.
Herz desetka (eseji), Revija, Osijek, 1985.
Meštri, meštrije (kajkavske pjesme), Narodno kazalište A. Cesarec, Varaždin 1985.
Belladonna, s grafikama Gordane Špoljar (pjesme, hrvatsko-engleska verzija), Prosvjeta, Bjelovar, 1988.
Okrhak kontinenta (putopisna proza), Globus, Zagreb, 1988.
Zemljovid (pjesme s grafikama Zdravka Šabarića, Gradska knjižnica Đurđevac, 1990)
Zmaj od papira (pjesme za djecu), Prosvjeta, Bjelovar, 1992.
Jezuši (kajkavske pjesme s grafikama I. Lackovića-Croate), grafička mapa, Prosvjeta, Bjelovar, 1993.
Jezuši (kajkavske pjesme), SAMOBOR TISAK, Samobor, 1993 (s proslovom Z. Bartolića)
Zimzelen (izabrane pjesme), Prosvjeta, Bjelovar, 1993.
Svjetlokrug godine (pjesme s bakropisima Ivana Lackovića-Croate), Manufaktura, Zagreb, 1994.
Po mjeri cvijeta, listići iz ekološke bilježnice, Naša djeca, Zagreb, 1995.
Mirko Horvat, monografija, Zagreb, 1996.
Znak na zemlji (slikarstvo i kiparstvo Podravine), eseji, Lora, Koprivnica, 1996.
Ivan Lacković Croata (monografska studija), Zagreb, l997, Media Print
Nočna steza (kajkavske pjesme, izbor), Matica hrvatska Đurđevac / Kajkavsko spravišče, Zagreb, 1997.
Album Tomerlin (monografska studija), izdanje autora, Centar za kulturu Đurđevac, 1998.
Pero Topljak Petrina (monografija), Pučko otvoreno učilište Zagreb, 1999.
Stolisnik (pjesme), Matica hrvatska Đurđevac, Tiskara Franjković, Koprivnica, 2000.
Bakomat (slikovnica), Kašmir promet, Zagreb, 2001.
Podravina i Prigorje (monografija), Koprivnica, 2001. Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica
Slovostaj (izabrani rukopisi i pjesme), Tipex Zagreb, 2002.
Pisanje u vjetar (izbor iz kolumni), Pastorala, Koprivnica, 2003.
Nada Švegović-Budaj (likovna monografija), Almateja nova, Zagreb,2004.
Od cintora do cybera, kajogledi/ kajkavski ogledi, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2004.
Rukavica soneta, pjesme, Mala knjižnica DHK, Zagreb, 2005.
Libela i druge pjesme (s fotografijama A. Dugina), Knjižnica i čitaonica Đurđevac, Bjelovar, 2006.
Štorga, Activa Kajkaviana, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2007.
Pogled stablu, priče i pjesme o drveću (fotografije Dugina-Kovačev-Wolf), Hrvatske šume, Bjelovar, 2007.
Flauta u inju, izabrane pjesme, Bibl. Carmen Croaticum, urednik: E. Fišer, Privlačica Vinkovci, 2008.
Priča o jabukovu oblaku, slikovnica, s akvarelima D. Lončarić, Gradska knjižnica i čitaonica Đurđevac, 2008.
Vidoviti puti (mapa s grafikama I. Andrašića), Podravska banka, Koprivnica, 2009.
Ljestve od svile (pjesme za djecu) Profil Zagreb, 2010.
Arielirika, izabrane pjesme s fotografijama A. Dugina, Baltazar Koprivnica, 2011.
Slikopisanka mala (pjesme, HMNU, Zagreb, 2011. (Urednik Vlado Crnković)
Stjepan Ivanišević, likovna monografija, vl. Izdanje autora, Split, 2011.
Čišćenje Globusa (roman), MH Đurđevac, Koprivnica 2012. (drugo izdanje 2019)
Život kao knjiga, autor Mladen Pavković, vlastita naklada, Koprivnica, 2014.
Hod ispod velikog oblaka (monografija I. Andrašića), Podravski zbornik, Koprivnica, 2016.
(petoknjižje) Ftič kesnokrič (pjesme), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2016.
(petoknjižje) Zelena zemlja (izabrane pjesme), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2016.
(petoknjižje) Sabrana bjelina (izabrane pjesme), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2016.
(petoknjižje) Perom i kistom (izabrani eseji), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2016.
(petoknjižje) Sjeverna strana i drugi puti (izabrani putopisi), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2016.
Kanat & kesnokrič (izabrane pjesme) / Ljerka Car Matutinović, Zagreb, Kajkavsko spravišće, 2016.
Skok u dalj (pjesme), Društvo hrvatskih književnika, Podravsko-prigorski ogranak, Koprivnica, 2016.
Legenda o picokima (slikovnica, Davor Jendrašić), Đurđevac, TZ grada Đurđevca, 2017.
Sredinom mojih dana (zbirka refleksija i zapisa), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2018.
Kotačev slavopoj (izabrane pjesme), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2018.
Dravom i Podravljem (eseji), DHK, Podravsko-prigorski ogranak, Koprivnica, 2019.
Murski tolmuni (pjesme, Zlatko Kraljić i Božica Jelušić ), Velenje, 2019.
Pjesko, pješčani dječak (slikovnica) Božica Jelušić/Gordana Špoljar Andrašić, Gradska knjižnica Đurđevac, 2019.
Čišćenje globusa (roman, 2. izdanje), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2019.
Gastrolatrija (zbirka pjesama) Božica Jelušić i Božica Brkan, Acumen, Zagreb, 2020.
Pjesko, pješčani dječak (slikovnica, prijevod na njemački) Božica Jelušić / Gordana Špoljar Andrašić, Gradska knjižnica Đurđevac, 2021.
(troknjižje) Gda smo išli (kajkavske pjesme), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2021.
(troknjižje) Vrata vrta (zbirka pjesama), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2021.
(troknjižje) Zvjezdane jagode (pripovijetke), Tonimir, Varaždinske Toplice, 2021.
Kajogledi, vnebogledi (zbirka eseja), DHK, Koprivnica, 2021.
Zagreb u versima i kipecima (rukopisna knjiga, fotografije: Nikola Šolić), Beletra, Zagreb, 2021.
Mojih 70/50 (biografska zbirka), Muzej grada Koprivnice, Koprivnica, 2021.
Krajolici i drveća (crteži i memorabilije), Muzej grada Đurđevca, Đurđevac, 2021.
Teška ljeta (roman), Beletra, Zagreb, 2023.
Godišnja doba duše (zapisi s mreže), Beletra, Zagreb, 2024.
ZBORNICI, PREGLEDI, ANTOLOGIJE
VRIJEME ZAČINJANJA, zbornik, Virovitica 1969.
HRVATSKI MLADI PJESNICI, zbornik, Zaprešić,1974.
SUVREMENO DIJALEKTALNO PJESNIŠTVO PRIMORJA I PODRAVINE (Dometi, Rijeka/ Podravski zbornik, Koprivnica), 1980.
INSULAE, Hrvatska nova lirika, Zagreb, 1981.
QUADRISPATIUM HRVATSKOG MLAĐEG PJESNIŠTVA (antologija) Časopis Dubrovnik,” Dubrovnik 1982.
LJUVENE (antologija poslijeratne ljubavne poezije) Povelja oktobra”, Kraljevo 1984.
MOJA PRVA LJUBAVNA PJESMA, Mladost, Zagreb 1982.
GORKI MED, Izbor iz hrvatske ljubavne poezije 19. I 20. st, SNL Zagreb 1986.
OGENJ REČI, Antologija hrv. Kajkavskog pjesništva, časopis KAJ” Zagreb 1984.
U SJENI TRANSCENDENCIJE, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987.
ANTOLOGIJA SUVREMENIH JUGOSLAVENSKIH PESNIKINJA, Beograd 1988.
STO HRVATSKIH SONETA, Naprijed, Zagreb 1989.
ZLATNA KNJIGA HRVATSKOG PJESNIŠTVA, Nakladni zavod MH, Zagreb 1991.
IZA SPUŠTENIJEH TREPAVICA (izb. M. Stojić) Hrv. pjesništvo 20. st., Svjetlost, Sarajevo 1991.
,NAŠA LJUBAVNICA TLAPNJA, Antologija hrv.pjesama u prozi, Hrv. sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.
SKUPLJENA BAŠTINA, Suvremeno hrv. pjesništvo, ŠN Zagreb 1993.
SHIFTING BORDERS, East European Poetry of Eightes, Fairleigh Dickinson University Press, New Jersey, USA,1993.,
ANTOLOGIJA HRVATSKE DJEČJE POEZIJE, ŠK Zagreb, 1994.,
HRVATSKA LAĐA, Alfa, Zagreb 1996.
USKLIČNICI, četvrt st. hrv. pjesništva, 1971. - 1995. (izb. T. Maroević), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1996.,
POINTS D’EXCLAMATION, Collection UNESCO, Paris 1996.
ZYWE ŽDRALA, (izb. L. Danielewaska), Warszawa 1996.
ANTOLOGIJA SUVREMENE HRVATSKE POEZIJE (izb. H. Pejaković) THE BRIDGE/MOST, DHK, Zagreb 1997.
LEADING CONTEMPORARY POETS (AN INTERNATIONAL ANTOLOGY, izb. Dasha Culić Nisula) Western Michingan University, Kalmazoo, USA,1997.
ANTOLOGIJA LJUBAVNE POEZIJE 20. st. (izb. Z. Golob), Mozaik knjiga, Zagreb 1997.
MILA SI NAM TI JEDINA… (Rodoljubno pj.) Alfa, Zagreb 1998.
RIEČI SA ZVIRANJKA (izb. J. Skok) Antologija moderne kajkavske lirike 20. stoljeća, Zagreb 1999.
ZERCALO HORVACKO (zbornik), VKD Varaždin, 1999. (ur. Ivan Kutnjak),
DAS SCHLANGENHEMD DES WINDES, Eine Anthologie der kroatischen Poesie des 20. Jahrhunderth, (izb. S. Mihalić/ Manfred Jahnichen), Erasmus Verlag/Gollenstein Verlag, Blieskastel, 2000.
EXCLAMATIONS, An anthology of Croatian Poetry, MOST/ THE BRIDGE, DHK, Zagreb, 2001.
HRVATSKA BOŽIĆNA LIRIKA (Od Kranjčevića do danas), Naklada Jurčić d. o. o. Zagreb, 2000.
HRVATSKA USKRSNA LIRIKA, Naklada Jurčić d. o. o. Zagreb 2001.
PROBRANA BAŠTINA, 100 godina-pjesama-pjesnika, hrv. pjesništva 20. st. PAN knjiga, Zagreb 2001.
KROATOJ POETINOJ de la 20-a jarcento, (ur. Spomenka Štimac), Hrvatski savez za esperanto, Zagreb, 2003.
LIRIKA ĐURĐEVAČKOG KRUGA (zbornik, ur. Z. Seleš), Matica Hrvatska, Đurđevac, 2003.
VIA LATTEA, Poesia feminile Croata contemporatea. (izb. M. Lipovac Gatti), Trento, 2004.
MEĐAŠI, Hrv. pjesništvo dvadesetog st. (izb. Z.Mrkonjić), Profil, Zagreb 2004.
I BUDE ŠUMA (izb. T. Benčić-Rimay), Altagama, d.oo. Zagreb, 2005.
I BILO JE TAK… (Zbornik / antologija kajkavske recitalne lirike) Otvoreno pučko sveučilište, Zelina 2006.
KAJKAVSKI U POVIJESNOM I SADAŠNJEM OBZORJU, zbornik radova, Hrv. udruga Muži zagorskog srca, Krapina 2006.
SVAKA PRIČA NA SVOJ NAČIN. Hrvatska ženska kratka priča (izbor T. Sabljak), Naklada MD, Zagreb, 2006.
