Za razliku od zvukovnih, leksička ponavljanja ravnomjerno se javljaju u svim Mićanovićevim zbirkama. On se podjednako koristi potpunim ponavljanjem riječi (u figurama poput epizeukse ili antanaklase), djelomičnim ponavljanjem (u figurama poput paronomazije, derivacije ili poliptotona), te ponavljanjem riječi ili sintagmi u određenim sintaktičkim pozicijama (tada imamo posla s anaforom, epiforom, simplokom ili anadiplozom). Zaustavit ću se na trenutak kod epizeukse, najelementarnijeg tipa leksičkog ponavljanja, koje bismo mogli odrediti kao doslovno ponavljanje iste riječi bez koordinacijskog veznika. Mićanović je taj jednostavni postupak upotrijebio na nekoliko prilično različitih načina. U pjesmi "Poslije ljubavi" nalazimo školski primjer podvostručene epizeukse u stihu: "Osmijeh! Osmijeh! Ptica! Ptica!". U pjesmi "Kako ja to živim bez tebe" nalazimo stih sazdan od četiri imenice "Bolest Početak San Smrt" koji se odmah ponavlja, ali jednostavnim dokidanjem granica među riječima nastaje nesvakidašnja složenica - "bolestpočetaksansmrt". Time se, u kontekstu pjesme potencira egzaltiranost lirskoga subjekta i potiče čitatelja na što aktivniju komunikaciju s tekstom. U poduljem tekstu "Konteksti", u kojemu Mićanović ikoničnim jezikom poezije pokušava predočiti poetičke mijene u hrvatskome pjesništvu od pedesetih do sedamdesetih godina prošloga stoljeća, epizeuksa se pojavljuje kao figura poentiranja. Mićanović doslovno piše:
zid zid zid zid zid
zid zid zid zid zid
se diže tako da se
opeka slaže na opeku
i svaka čuva lukavo
svoj prošli tvrdi tr
ag trag trag trag tr
zid zid zid zid zid
gdje su duša i ruža
isti dvosložni češalj
jezika kojim se ruka
pruža prema
Leksem 'zid' je ovdje potencijalni simbol granice između komunikacije i antikomunikacije, gramatike i antigramatike, simbol koji je zbog gomilanja i grafički počeo nalikovati granici. Dakle, u osnovi isti postupak upotrijebljen je u tri različite svrhe. U prvom primjeru epizeuksa je figura isticanja, u drugom figura oblikovanja samostalnog lirskog znaka (koji zaboravlja ishodišne sastavnice), dok je u trećem primjeru riječ o figuri simbolskog opredmećenja ponavljanog leksema.
Kompozicijska su ponavljanja u Mićanovićevu pjesništvu možda najrazrađeniji oblik ponavljanja. Njegova poetska misao je kružna, ona se neprestano vraća istim idejama i riječima kao da je doista točno da njegov subjekt čitav život opisuje nekoliko prizora koje nije razumio. U funkciji kompozicijskog oblikovanja javljaju se periodično ponavljanje istog stiha ili segmenta pjesme te uokviravanje teksta istom riječju, sintagmom ili izričajem. Mićanović nerijetko jednom stihu podari ulogu matrice pjesme, tj. iskaza na koji bi se dao svesti smisao čitavog teksta. Ta matrica se periodično ponavlja, a čitatelju se implicitno sugerira da su ostali stihovi zapravo transformi koji je pojašnjavaju, utočnjuju ili razvijaju. Ovakvu praksu lijepo ilustrira pjesma "hopla". Uloga matrice podarena je stihu "zemlja je dolje, nebo gore, hopla!"; njime počinje svaka od pet tekstnih mikrocjelina. U svakoj mikrocjelini iza tog stiha slijedi pitanje što bi o tom rekli otac, majka, sestra…, a umjesto odgovora nude vam se nabrajalački nizovi kojima je pretpostavljiva zadaća predočiti stanje svijesti upitanoga. Npr:
2. zemlja je dolje nebo gore, hopla!
što bi o tom rekla tvoja majka?
susjed je mesar, ženine noge su u
zraku, ona ima riđe dlake, zlatan
zub i nož u ruci, ona ima snijeg
za raku.
Kada se pomnije promotri tekst pjesme, očitim postaje da je sva njegova događajnost koncentrirana u stihu zemlja je dolje, nebo gore, hopla. Ulogu matrice, sličnu opisanoj, imaju stihovi grožđe je u našim rukama, dovoljno je na trenutak da ostanem sam, počinjem pisati pjesmu o ocu itd. Citirani stihovi segmentiraju tekst, funkcioniraju kao njegov središnji semantem i sudjeluju u osmišljavanju okolnih stihova. Posebnu pozornost zavređuje pjesma "Institute for humanistic studies" u kojoj se neprestano opetuje rečenica vlak ide:
vlak ide. vlak ide. vlak ide. vlak ide. na
rubu poljane gdje jedan muškarac tri
žene ljubi. vlak ide. vlak ide, vlak
ide. u noć u čijem dnu rastu mali skakavci
i svjetlo dopire do tvoga oka. vlak ide.
vlak ide. vlak ide. vlak
ide. tamo gdje sobe učim misliti o svome
lijevom i svome desnom palcu. vlak ide.
o grču i podnevu. o radosti. vlak ide. vlak (…)
Budući da nema kanonizirano mjesto pojavljivanja, rečenica vlak ide. poput ćudljivog refrena obrasta čitavu pjesmu i postaje njezino ritmičko, sintaktičko i semantičko uporište. Lirskog subjekta možemo zamisliti kao putujućeg lucidnog promatrača, asocijativnog tipa koji se koleba između slučajnih prizora koje vidi kroz prozor vlaka i slika koje mu se roje u glavi. Ponavljanje rečenice vlak ide. pritom povezuje i osmišljava proturječne senzacije, stihovi se lome na mjestima na kojima ne okončava ni gramatička ni logička cjelina (i sam iskaz vlak ide. biva lomljen), što samo potvrđuje pjesnikovu strast da potkopa svaki temelj pjevanja. Mićanovićeve stihove-matrice možemo okarakterizirati kao amplifikacije. Amplifikaciju pritom shvaćamo kao makrostrukturalnu figuru u kojoj se jedna informacija razvija augmentacijom leksičkog i rečeničnog materijala.
U dijelu Mićanovićevih pjesama, ulogu kompozicijskog ponavljanja preuzimaju veći segmenti teksta, obično sastavljeni od po tri do pet stihova. Nerijetko se dogodi da se paralelno ponavljaju i međusobno osvjetljavaju dva ili čak tri samostalna segmenta što višestruko uvećava tekstualne simetrije, značenjske kombinacije i ritmičke koordinate. Napokon, valja upozoriti i na primjere zrcalne kompozicije u Mićanovićevu pjesništvu, tj. na situaciju kada se kraj pjesme ogleda u svom početku. Pjesma "Sedam jabuka" počinje i završava distihom:
Jutros su sedmorica streljana, obješena,
jutros su sedmorica nas spavali ko zaklani.
Pjesma "Jedan dobar ručak negdje na otoku" uokvirena je stihom-riječju fotografija , a pjesma "Meditacija" stihovima:
zelene čarape na krovu nisu
lijepe za vidjeti, ali su suhe,
ali su suhe, ali su,
Slučajevi zrcalne kompozicije izravnije od drugih oblika repeticije sugeriraju da ponavljanje nikad nije puko ponavljanje, dapače da se između dva pojavljivanja iste riječi ili izričaja rađa čitav svijet koji je na početku najavljen a u poenti verificiran. Takvim se ponavljanjem, kako je u jednom drugom kontekstu primijetio Branko Vuletić, "stvara simultani pjesnički znak: govorni se sadržaj ponavljanja prenosi i na najavu; ukida se linearno vrijeme jezičnog znaka; gubi se distinkcija označitelj i označeno; stvara se pjesnička riječ-predmet(…) Tako zapravo ponavljanjem nekih dijelova čitav kontekst, pa i čitava pjesma, postaju zatvorenom strukturom u kojoj svaki dio odražava, sadrži i sve ostale…" .
Četvrti tip ponavljanja imenovao sam ponavljanjem ili udvajanjem teksta. U drugoj Mićanovićevoj zbirci pojavljuju se, naime, pjesme u kojima je doista dvaput opetovan isti tekst. Nepotpunu figuru udvajanja teksta nalazimo u lirskoj minijaturi "Brat":
brat je donio u zagreb zimsku naranču brat je
donio u za.
Potpuno udvajanje je, međutim, uredno provedeno u pjesmi "Dokazi, tvrdnje, smrt", gdje je nakon 22 stiha pjesma počela ispočetka i došla još jednom do kraja bez ikakvih leksičkih, ritmičkih ili grafičkih preinaka. Na koncu je autor prepisao još i naslov te tako dvostruko markirao njegovu savršenu zrcalnu strukturu. Figura udvajanja teksta krajnji je izraz poetike koja smjera diskretno prodrijeti u pukotine zbilje i smjestiti se u nenapučene diskurzivne međuprostore. Predmetno-tematski sloj Mićanovićeve poezije nastanjuju svakodnevni prizori (traženje posla, druženja, ljubavi), gradske scene, putovanja u zavičaj ili na otok, literatura itsl. Lirska onirizacija tih prizora provodi se njihovim sučeljavanjem u tijelu teksta, dokidanjem važnosti vremenske sukcesije te izjednačavanjem sjećanjem obnovljena iskustva, istinske događajnosti i činjenica uobrazilje doživljajnog subjekta. "U toj perspektivi - primjećuje Vladimir Biti - novu funkciju dobiva tradicionalni postupak ponavljanja što ga Mićanović rado i često proigrava na svim razinama (…) Ono se sad pojavljuje kao neko čekićanje subjektova iskazivanja po opijenoj, otežaloj evokativnoj svijesti ne bi li se polučilo toliko potrebno pribiranje. Ali to u pravilu ne uspijeva i vrtnja se nastavlja…" Rekao bih da figure ponavljanja u Mićanovićevoj pjesničkoj praksi ponajprije imaju ulogu harmonizacije teksta i osvještavanja afektivnosti njegova lirskog subjekta. Zvukovne i leksičke figure ponavljanja su možda češće, ali kompozicijske i raritetna figura udvajanja kompletnog teksta su svakako teorijski zanimljiviji slučajevi. U njima je, naime, postupak ponavljanja iz mikrostrukturalne prerastao u makrostrukturalnu figuru. U njima je, napokon, pjesnik do krajnosti doveo na početku citirane konstatacije - da se sve ponavlja odnosno da čitav život opisuje nekoliko prizora koje nije razumio. Dodao bih na koncu: u Mićanovićevu opusu se doista sve ponavlja, osim načina ponavljanja.
Krešimir Bagić
Grundtvig
28. studenog 2012.
Pogledajte snimku webinara: Grundtvig - snimka
Recording ID: Grundtvig
Voditeljica webinara: Marijana Kondres, stručna savjetnica u Odsjeku za Grundtvig
Potprogram Grundtvig omogućuje suradnju između ustanova povezanih s obrazovanjem odraslih diljem cijele Europe. Program je namijenjen općem obrazovanju odraslih, stjecanju znanja i vještina pomoću kojih se lakše suočiti s raznim organizacijskim i poslovnim izazovima te poboljšanju opće kvalitete života.
Grundtvig je namijenjen djelatnicima iz područja obrazovanja odraslih, budućim nastavnicima i i nenastavnom osoblju na području obrazovanja odraslih, osobama uključenim u stručno usavršavanje nastavnog osoblja zaposlenog na području obrazovanja odraslih, nezaposlenim nastavnicima i onima koji se ponovno zapošljavaju na području obrazovanja odraslih nakon razdoblja izbivanja, diplomiranim stručnjacima kvalificiranim za obrazovanje odraslih.
Comenius
27. studenog 2012.
Pogledajte snimku webinara: Comenius 2 - snimka
Recording ID: Comenius 2
Voditeljica webinara: Jelena Goričanec, stručna suradnica u Odsjeku za Comenius
Potprogram Comenius obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje. Ciljevi potprograma Comenius jesu promicanje svijesti o raznolikosti europskih kultura suradnjom škola i vrtića država koje sudjeluju u Programu za cjeloživotno učenje, poticanje osobnog razvoja sudionika, razvoj i usavršavanje vještina i kompetencija te njegovanje ideje o europskom građanstvu.
Sudjelovanjem u potprogramu Comenius utječe se na poboljšanje kvalitete školskog obrazovanja, ističe se njegova europska dimenzija, potiču se mobilnost i učenje jezika, kao i veća uključenost u europsko društvo.
1. Leonardo da Vinci - Mobilnost
19. studenog 2012.
Pogledajte snimku webinara: Mobilnost - snimka
Recording ID: Mobilnost
Voditeljica webinara: Tina Matovina, stručna suradnica u Odsjeku za Leonardo da Vinci Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
Mobilnost je aktivnost unutar Programa za cjeloživotno učenje odnosno njegovog potprograma Leonardo da Vinci, najvećeg europskog programa namijenjenog strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Kroz aktivnost Mobilnost sudionici mogu odlaziti na stručne prakse odnosno stručna usavršavanja u europske organizacije.
Aktivnost Mobilnost namijenjena je sljedećim potencijalnim sudionicima:
Mobilnost - Početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (IVT): učenici u početnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, osobe koje pohađaju program prekvalifikacije;
Mobilnost - Stručnjaci u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (VETPRO): nastavno osoblje srednjih strukovnih škola, obučavatelji strukovnih predmeta, voditelji kadrovskih službi u poduzećima, osobe koje sudjeluju u stvaranju strukovnih obrazovnih programa i politika, savjetnici za profesionalnu orijentaciju i sl.
Mobilnost - Osobe na tržištu rada (PLM): zaposlene ili nezaposlene osobe koje žele usavršavati svoje profesionalne kompetencije
2. Leonardo da Vinci - Prijenos inovacija
20. studenog 2012.
Pogledajte snimku webinara: Prijenos inovacija - snimka
Recording ID: Prijenos inovacija
Voditeljica webinara: Ivana Krnjić, Voditeljica Odsjeka za Leonardo da Vinci Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
Cilj Leonardo da Vinci aktivnosti Prijenos inovacija je poboljšati kvalitetu i privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (VET) u zemljama sudionicama prijenosom postojećih inovacija u novo zakonodavno, sustavno, sektorsko, jezično, društveno-kulturološko ili geografsko okruženje kroz rad s međunarodnim partnerima.
Projekti za prijenos inovacija stvaraju sinergije korištenjem postojećih inovacija u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Inovacije se mogu odnositi na seminare iz strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, alate, materijale, metodologije, upućivanja na zanimanja ili standarde, sustave prijenosa bodova, iskustva odnosno javne politike ili lekcije iz zakonodavstva, i sl.
3. Leonardo da Vinci - Partnerstva
21. studenog 2012.
Pogledajte snimku webinara: Partnerstva - snimka
Recoring ID: Partnerstvo
Voditeljica webinara: Tihana Bagić, viša stručna savjetnica Odsjeka za Leonardo da Vinci Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
Leonardo da Vinci Partnerstvo je okvir za suradnju manjih razmjera među ustanovama u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje surađuju na temama od interesa zajedničkog svim ustanovama sudionicama. Omogućuje međunarodnu institucionalnu suradnju na određenoj projektnoj ideji koja rezultira ostvarivanjem konačnog proizvoda odnosno rezultata partnerstva.
Partnerstvima se ostvaruje i mobilnost sudionika u projektu u svrhu održavanja projektnih sastanaka, studijskih posjeta, odlazaka na konferencije i sl.
"Transverzalni program - Studijski posjeti"
20. rujna 2012.
Pogledajte snimku webinara: Studijski posjeti - snimka
Recording ID: Studijski posjeti
Voditeljica webinara: Danijela Jagušt Šumljak
U ovom webinaru predstavili smo Transverzalni program koji je namijenjen osobama odgovornima za razvoj politika obrazovanja i osposobljavanja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini te ostalim stručnjacima s područja obrazovanja i osposobljavanja.
Cilj ovog programa je omogućiti stručnjacima i donositeljima odluka u obrazovanju i strukovnom osposobljavanju: bolje razumijevanje specifičnih aspekata obrazovnih politika i tema koje su zajedničke zemljama sudionicama Programa za cjeloživotno učenje, razmjenu iskustava i informacija te jačanje protoka informacija među zemljama sudionicama Programa za cjeloživotno učenje.
"Comenius"
30. ožujka 2012.
Pogledajte snimku webinara: Comenius - snimka
Recording ID: Comenius
Voditelj webinara: Zvonimir Vidušin
U ovom webinaru predstavili smo aktivnosti Comeniusa, potprograma Programa za cjeloživotno učenje, u kojima može sudjelovati nastavno i nenastavno osoblje povezano sa školskim obrazovanjem i predškolskim odgojem.
Potprogram Comenius obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje. Ciljevi potprograma Comenius jesu promicanje svijesti o raznolikosti europskih kultura suradnjom škola i vrtića država koje sudjeluju u Programu za cjeloživotno učenje, poticanje osobnog razvoja sudionika, razvoj i usavršavanje vještina i kompetencija te njegovanje ideje o europskom građanstvu.
Webinari se prenose putem Interneta korištenjem Microsoftove Live Meeting tehnologije. Svi webinari se snimaju i mogu se slobodno koristiti.
Da biste pogledali snimku webinara, kliknite na naziv webinara. Ukoliko naiđete na probleme s instalacijom Live Meeting aplikacije, pogledajte naše upute ili nam se obratite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Ovaj program odvija se u sklopu programa "Suradnici u učenju" koji je dio globalnog
Microsoftovog programa „Partners in Learning“,a u Hrvatskoj se provodi kroz suradnju
Microsofta Hrvatska, Agencije za mobilnost i programe EU i tvrtke Aquilonis.
PONCIJA:
Evo dolazi! (viče sluškinji) Dobro očisti sve. Opazi li Bernarda da se sve ne sja, iščupat će mi i ovo malo dlaka što mi je preostalo.
-----------
PONCIJA:
Ona je najčistija, ona najčestitija, ona najuzvišenija. Eh, doista je jadni joj muž zaslužio pokoj!
-----------
PONCIJA:
Ima trideset godina što perem njezine ponjave, trideset godina što jedem njezine otpatke, što ne spavam noću kad kašlje, i što po čitave dane uhodim kroz pukotinu na vratima susjetke, da bih je o svemu obavijestila. Nemamo međusobnih tajna, pa ipak, prokleta bila! Dabogda joj oči iskapale!
-----------
MAGDALENA: Znam da se neću udavati. Radije nositi vreće u mlin. Sve prije nego čamiti dane i dane u ovoj tamnoj komori.
BERNARDA: To je sudbina žene.
MAGDALENA: Proklete žene!
-----------
BERNARDA
Imala si hrabrosti da namažeš lice? Imala si hrabrosti da umiješ lice na dan očeve smrti?
(lupajući o tlo) Ne mislite da ćete ovdje zapovijedati, mene nadvladati! Dok me ne iznesu iz ove kuće nogu ispruženih prema vratima, ja ću gospodariti svime što je moje i vaše.
-----------
MARIJA JOSEFA:
Ne, neću umuknuti! Neću više da gledam ove usidjelice koje izgaraju od žudnje za udajom, kojima se srce u prah pretvara. Hoću da se vratim u svoje selo, Bernarda, hoću momka, da se udam, da osjetim radost.
-----------
MARIJA JOSEFA:
Hoću da odem odavde! Bernarda! Hoću da se udam u primorju, na obali morskoj!
-----------
ADELA: Šuti!
PONCIJA: Neću šutjeti!
ADELA: Brini se o svojim poslovima, njuškalice, podlačino!
PONCIJA: Pratit ću te poput tvoje sjene!
-----------
PONCIJA: Nemoj me izazivati, Adela, nemoj me izazivati! Jer mogu zinuti, upaliti svjetlost i udariti u sva zvona.
ADELA: Užgi četiri tisuće žutih bengalskih luči i zabodi ih u dvorišnu ogradu. Nitko neće moći spriječiti da se ne dogodi ono što se ima dogoditi.
-----------
BERNARDA:
Tiho, kažem! Vidjela sam kako se približava oluja, ali nisam znala da će se tako brzo sručiti!
Jao, kakve li ste gromile mržnje navalile na moje srce! Ali ja još nisam onemoćala i imam pet dobrih lanaca za vas i imam ovu kuću što mi je otac podigao i ni travka spolja neće saznati za moj jad! Van odavle!
-----------
BERNARDA: Ti imaš pravo samo da slušaš. Ja ne trebam ničije pomoći. (Ponciji) A ti se brini za kućne poslove. Ovdje neće više nitko ni koraka bez mene učiniti!
-----------
BERNARDA: Svak u sebi misli šta hoće. Ja ne zalazim u srca, ali hoću prijazno lice i sklad u obitelji. Razumiješ?
-----------
ADELA:
Ovo je samo početak. Ja sam imala snage započeti, hrabrosti i bodrosti koje ti nemaš. Vidjela sam smrt pod ovim krovom i izašla sam da potražim što je moje, što mi pripada.
-----------
BERNARDA
I neću da čujem plač. Smrt treba gledati u lice. Tišina! (Jednoj od kćeri) Rekla sam: tiho! (Drugoj).
Isplači se kad budeš sama! Sve ćemo utonuti u more korote! Ona, najmlađa kći Bernarde Albe, umrla je kao djevica…Jeste li me čule?
Tišina! Rekla sam tišina! Tišina!
Dnevnik čitanja: | |
Listopad 2012. - Ožujak 2013. | |
F.G. Lorca "Dom Bernarde Albe" (Španjolska) | "The House of Bernarda Alba" |
José Luís Peixoto "Nijedan pogled" (Portugal) | "Blank Gaze" |
T. di Lampedusa "Gepard" (Italija) | "The Leopard" |
Nikos Kazantzakis "Grk Zorba" (Grčka) | "Zorba the Greek" |
Ožujak - Svibanj 2013. | |
H.C. Andersen "Ružno pače" (Danska) | "The Ugly Duckling" |
Svibanj - Listopad 2013. | |
Predrag MatvejevićMediteranski brevijar" (Hrvatska) " | "Mediterranean Breviary" |
Listopad 2013 - Ožujak 2014. | |
Serdar Özkan "Glas ruže" (Turska) | "The Missing Rose" |
Ožujak - Svibanj 2014. | |
Brian Pilkington "The 13 Santa Clauses" (Island) | |
Ryszard Kapiscinski "Putovanja s Herodotom" (Poljska) | "Travels with Herodotus" |
Stranica 11 od 29