Gošća 73. programa Pisci na mreži je Korana Serdarević, autorica u čiju se prvu knjigu priča kritika zaljubila i ona stekla zasluženu pažnju čitatelja i književne javnosti… Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.
Namjera nam je u razgovoru s Koranom Serdarević, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?
Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.
Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Koranom Serdarević, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.
Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Korane Serdarević da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.
Dodaci
Linkovi
https://www.vecernji.hr/kultura/ako-postajemo-izolirani-cinici-time-ne-pokazujemo-otpor-1217450
http://www.zadarskilist.hr/clanci/16092015/dok-smo-zivi-uvijek-se-ima-sto-uciniti
http://www.dw.com/hr/slavite-ako-znate-%C5%A1to-slavite/a-18301605
Autorski i kritički tekstovi
Korana Serdarecić: Franka (priča), 2018.
Korana Serdarecić: Slutnja (priča), 2018.
Iz kritika,Eksperiment Irene Tot, 2018.
Iz kritika, Nema se što učiniti, 2018.
Voditelji programa Pisci na mreži
Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO
Miroslav Mićanović, AZOO
___________________________________________________________
Jagna Pogačnik
Nevjerojatno zrela debitantska knjiga
Vjerojatno nije najpametnije priznati, ako želim ostaviti dojam “objektivne” čitateljice, no ne mogu prešutjeti kako sam se na prvi pogled zaljubila u zbirku priča Korane Serdarević. Autoricu sam zapazila kao talentiranu kratkopričašicu, i to ne samo po dvije priče koje su već prošle filter kvalitete kao dobitnice nagrada “Ranko Marinković” i “Zlatko Tomičić”, već po svim onima koje imamo prilike čitati u časopisima i slušati na radiju. Proza Korane Serdarević odmah mi je zapela za oko i uho. Riječ je, dakle, o relativno afirmiranoj autorici, profesorici hrvatskog jezika i književnosti u jednoj zagrebačkoj gimnaziji i prevoditeljici, čija je prva knjiga priča objavljena u uglednoj nakladničkoj kući, pa sve djeluje kao jedna od rijetkih književnih storija s pozitivnim predznakom.
No, sav taj kontekst i ne bi bi bio važan da nema onoga što je u svemu tome jedino bitno - rijetko dobrih i dorađenih priča koje sada čitamo u samostalnoj knjizi. Korana Serdarević rođenjem je Zadranka, što dijelu njezine proze daje prepoznatljivu mediteransku atmosferu, premda je to daleko od nekakve lokalne ili čak sentimentalne uronjenosti u rodni kraj. Godinom rođenja (1982), pak, pripada generaciji čiji prvijenci često sadrže nešto od mladalačke nekritičnosti i razbarušenosti, a upravo je to ono čega u ovoj iznimno zreloj zbirci nema ni u tragovima.
Priče iz Nema se što učiniti, naime, bez obzira događale se one u zagrebačkim stanovima ili dalmatinskim kućama, komadići su univerzalnih ljudskih sudbina, životnih nijansi, uhvaćenih u trenutku kad likovi doista mogu pomisliti, kako to sugerira naslov, da se više ništa ne može učiniti, iako je jasno kako prostora za raznorazne manevre još uvijek ima, samo ih treba prepoznati i za njih pronaći snage.
Priče spadaju u skupinu onih koje ne trebaju velike teme i velike događaje, društveno-povijesni background ni snažne likove, jer se u njima osjeća vrlo jasna svijest o tome da se najveće drame i najsuptilniji preokreti događaju upravo u intimnim trenucima. Takve male, a zapravo velike i presudne trenutke bilježi ova autorica u pričama koje su unutar knjige vrlo inteligentno posložene, zbog čega čitava zbirka posjeduje rijetku unutarnju logiku i dinamiku, bez uspona i padova, što se ne viđa često u prvijencima.
Premda je njezin stil iznimno zavodljiv, pripovijedanje tečno, a rečenice stilski izbrušene, Nema se što učiniti nije “sretna” i bezbrižna knjiga, ali je istovremeno vrlo emotivna. Trenuci koje bilježi i koji je zanimaju oni su u kojima se brakovi, ljubavnici, majke i djeca, braća i sestre, prijatelji, nalaze na onom rubu na kojem više nema vremena za kolebanje i baš zato je tako lako pobjeći, odustati, prepustiti se strahu i kukavičluku. Upravo to događa se likovima ovih priča i upravo su zbog toga toliko simpatično i uvjerljivo ljudski. Jer, čovjeku se lako može dogoditi da odustane od svog života i “razboli se na trećem semaforu”, nastavi živjeti u braku prepunom šutnje i prezira ili mu jednostavno prvo upoznavanje s partnerovom obitelji završi želučanim problemima.
Nakon toga kao da više nema povratka i mora se nastaviti živjeti u krletci, ili “haljini iz prošlog stoljeća” koja pomalo steže u struku, ali je ipak nastavljamo nositi.
Upravo zbog tog osjećaja sputanosti, u koji se često upliće i neka davna krivnja čiji se gorki okus ničime ne može isprati, likovi ovih priča ponekad su čudaci skloni nesanici ili pak neobičnim i simboličkim navikama, poput ribara koji ulovljene ribe vraća u more, ali u pozadini svega toga, te stvarnosti koja je često mučna i obilježena pogreškama, pripovjedačica pronalazi one nijanse u kojima su emocije još uvijek primarne.
Priče Korane Serdarević nastoje uhvatiti trenutke u kojima je sublimirana nemogućnost razumijevanja i pasivnost s dugoročnim posljedicama, koja se poput prtljage prenosi iz jednog u drugi prostor i vrijeme, iz djetinjstva u starost, iz sjećanja u stvarnost, sa oca na sina...
Ukoliko ovoj zbirci treba neka usporedba, premda je sama po sebi dovoljno jaka da može i bez toga, reći ću kako sam sličan pozitivan osjećaj nakon čitanja imala sa zbirkom U što se zaljubljujemo Romana Simića i to zbog jednog važnog razloga - oboje pisaca majstori su iskazivanja onoga što nije izrečeno, emocija koje su ostale prigušene i rijetko postignutog idealnog spoja vrhunske pismenosti i senzibilnosti.
Jutarnji list, 6. svibnja 2015.
Bilješka o autorici
Korana Serdarević, spisateljica, nastavnica, prevoditeljica i novinarka. Rođena je 1982. godine u Zadru, a godine 2006. diplomirala je hrvatski jezik i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pri završetku studija od 2007. do 2010. radi kao novinarka Večernjeg lista i priloga Obzor, pišući ponajviše u rubrici kulture. Godine 2008. godine polaže stručni ispit za nastavnika hrvatskog jezika te započinje paralelno s novinarstvom raditi kao nastavnica hrvatskog jezika. Dvije godine kasnije K. Serdarević je na mjestu izvršne urednice i novinarke portala Vip.hr, te suradnica kulturne rubrike tjednika Forum i portala Booksa. Od 2006. godine honorarno radi i kao prevoditeljica s engleskog jezika za sinkronizaciju i prepjev pa prevodi animirane filmove Disneyja, Sonyja, Pixara i dr. Od godine 2014. u stalnom je radnom odnosu kao nastavnica hrvatskog jezika i književnosti u zagrebačkoj XII. gimnaziji. Na Večernjakovu natječaju za kratku priču 2013. godine pričom „Kravosas“ Korana Serdarević osvojila je prvu nagradu „Ranko Marinković“, a istu je nagradu osvojila ponovo 2016. godine s pričom „Molim vas, pričekajte“. U prosincu 2013. godine kratkom pričom „Ptice“ osvojila je prvu nagradu „Zlatko Tomičić“ na natječaju Književnog kluba Karlovac. S pričom „Franka“ ulazi u uži izbor za regionalnu književnu nagradu „Vranac“ 2014. godine. Nakon objavljivanja kratkih priča u periodici, godine 2015. u izdanju Frakture izlazi joj knjiga kratkih priča Nema se što učiniti, koja je za tu godinu nagrađena Ministarstva kulture RH-a stimulacijom za najbolja književna ostvarenja. Priče su joj prevedene na engleski, njemački, talijanski, makedonski, slovenski, mađarski i ukrajinski jezik. U studenom 2017. u izdanju Frakture objavljuje prvi roman Eksperiment Irene Tot. Sljedeće godine u izdanju Kašmir prometa izlazi joj slikovnica Kameni div. Sudjelovala je na mnogo hrvatskih, ali i međunarodnih književnih festivala, od kojih se izdvajaju Festival europske kratke priče, Cuirt International Festival of Literature u Irskoj i Vilenica u Sloveniji 2016. godine. Osim kao autorica, aktivna je i kao moderatorica na književnim festivalima i događanjima u zemlji.
Gošća 72. programa Pisci na mreži Julijana Adamović, autorica koja je književnim tekstovima i onima drugim, stručne i nerijetko polemične naravi, stekla pažnju čitatelja i publike… Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.
Namjera nam je danas u razgovoru s Julijanom Adamović, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?
Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.
Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Julijanom Adamović, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.
Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Julijane Adamović da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.
|
|
Dodaci
Kritike
http://www.matica.hr/vijenac/512/osebujno-o-djetinjstvu-22420/
http://www.matica.hr/vijenac/375/zacarani-krug-bivanja-4323/
http://www.matica.hr/vijenac/421/spisateljski-hod-po-mukama-2137/
https://www.ravnododna.com/julijana-adamovic-da-ti-pamet-stane-djecja-proza-s-nezeljenim-ucinkom/
Priče
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sasvim-poseban-zec-20150402
http://www.matica.hr/vijenac/375/tresnja-jagode-i-svileni-bomboni-4332/
http://www.art-anima.com/c11-price/julijana-adamovic-dusa-u-nosu
http://www.art-anima.com/c11-price/julijana-adamovic-emin-izbor
http://booksa.hr/zadacnica/kratke-price/julijana-adamovic
Kolumne na Tportalu: https://www.tportal.hr/kolumnist/julijana-adamovic
Izbor iz medijskih napisa
http://www.matica.hr/vijenac/590/svijet-u-kojem-zivimo-sve-je-manje-slobodan-26040/
http://www.mvinfo.hr/clanak/julijana-adamovic-u-mojim-pricama-je-sve-istinito
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/adamovic-vrijedni-i-sposobni-odustali-od-hrvatske
http://booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/autorice-u-ajfektu
http://www.gkmm.hr/dl/2013-Djecji-Bilten-knjige_za_mlade.pdf
Autorski
Julijana Adamović: Priče, izbor, 2018.
Julijana Adamović: Sunce na šalteru, izbor, 2015.
Julijana Adamović: Da ti pamet stane, ulomak, 2013.
************
Julijana Adamović, Konzerviranje, VBZ, Zagreb, 2010.
Spisateljski hod po mukama
Ljerka Car Matutinović
Nakon proznoga prvenca, Kako su nas ukrali Ciganima(Privlačica, Vinkovci, 2008), koji joj je donio Kiklopa, Julijana Adamović nadahnuto nastavlja svoj spisateljski hod po mukama objavivši svoju drugu knjigu priča Konzerviranje. Ako je u prvoj knjizi proza bila ozbiljna, promišljeno analizirajući svijet odabranih likova, tužnih i nesretnih do boli, u drugoj knjizi dovodi do kulminacije sve te jadne, tragične živote koji se bespomoćno koprcaju privezani za fatalni vrtuljak koji već po navici zovemo – bivstvovanje. I kakve su to uklete i bezumne sudbine koje nam predočava spisateljičina neumoljiva imaginacija! Kakvi su to uništeni životi koji se usprkos svemu opiru i muče sebe i druge oko sebe! Kakva je to žestoka samovolja koja te likove izbezumljene bezobzirnim životom tjera u svekolike paradokse postojanja! A oni, paradoksi, nazočni su i u naslovima priča koji očiglednu simboliku prenose poput virusa (Pero Lopov, Domar, Ugasilo me, Bijeg do sebe, Konzerviranje, Nastanjivanje, O mrtvima sve najbolje, Brdo–čovjek): „Prebirem prstima po istinama, tajnama… Naglo zastanem, dohvatim i otrgnem, ukradem malo platna tuđeg života i pobjegnem u kut. Krojim noktima. Potom grizem končiće i žvačem rubove. Šijem krvavim jagodicama. Na kraju udahnem duboko, punim plućima. To je nužno jer kad izdahnem sav taj zrak, ispred mene je oblak od sirovog pamuka, a vama se čini da imam priču.“ (Švelja ili Tražili ste priču?).
Žestokim pomacima spisateljica razodijeva tragičnu zbilju životnih paradigmi, a ta neljudsko-ljudska stvarnost ni u kojem slučaju nije čarolija života ni mistično iskustvo. To je možda pobuna protiv ustajalosti stvari u svijetu u kojem se etičke vrijednosti gube. Kao da je samo zlo izašlo iz granica razuma i stvorilo svijet patnje, bez osmijeha i oprosta: “Između ove i one Mene, dogodio se rat, očaj, borba za malo pristojnog života. Previše krivih političkih nazora i riječi koje na dušu padaju jetko, ubijajući sjećaju da je svijet dobar, a ljudi u njemu prijatelji. Kilometri razdvojenosti i sasvim novi ljudi. Želja da odmakom zaboravim sve ono iza.“ (Bački blues ili putopis iz prošlosti).
Dinamična višeslojnost priča Julijane Adamović, neskrivena spisateljska strast i hrabrost kojom kida neke ustaljene tabue, grubost i ogoljelost jezičnih sklopova (mučan odjek vulgarnih riječi, poštapalica, kao tipičan odušakbanalne stvarnosti), nehinjeni ironijski odmak te uporna i tjeskobna žudnja za dodirom koji znači – ljubav, ne čine tu knjigu ni lakom ni ješnom. Svi ti promašeni životi zahvaćeni okrutnom svakodnevicom, osamljeni u auri neljubavi što u besmislu vegetiranja prolaze pored nas, čitatelja, tegobne su danteovske duše koje uznemirene neizvjesnošću čekaju mitskog Harona da ih preveze na drugu obalu, Pravu obalu: “Dok je klečao nad mladićem i strahovao za njegov život, nije se mogao oteti dojmu da njih dvojica dijele sličnu sudbinu – smrt, da to ispod njegovih ruku leži on sam. Ma koliko ga grozila ta sebičnost i koliko god pokušavao dati drugo značenje grču koji mu je stiskao utrobu, znao je kako, zapravo, kleči i rida nad svojom mrtvom mladošću, nad samim sobom, puno više i žešće nego što to čini za nepoznatom mladom osobom, vršnjakom svoga sina.“ (Mrtva točka).
U tom začaranom, kao ukletom žrvnju, egzistiranja spisateljica traži osovljena bića koja se opiru vrtoglavim, paradoksalnim trenucima života što rastaču dušu u krik, u grč. Kako ostvariti esencijalnu komunikaciju s podčinjenim, samotničkim bićem, da ono dođe do sama sebe. U tome je fenomen prozne aure. A tu meštriju Julijana Adamović dobro zna.
Vijenac(421), Zagreb, 22. travnja 2010.
***********
Bilješka o autorici
Julijana Adamović, rođena 1969. godine u Bačkoj. Po zanimanju je socijalni pedagog. Magistrirala dječju i adolescentnu psihijatriju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, braneći završni rad na temu Slika o sebi adolescenata čiji su očevi oboljeli od posttraumatskoga stresnog poremećaja. Knjiga priča Kako su nas ukrali Ciganimanagrađena je nagradom Kiklop kao najbolje debitantsko djelo u Hrvatskoj (2008), kao najbolji prvijenac Slavonije nagradom Ivana i Josipa Kozarca i ušla u finale književnog festivala Galovićeve jeseni na temu “Dvojni identiteti”. Knjiga kratkih priča Glineni anđeliproglašena je uspješnicom na književnim susretima Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima (2017). godine te je dobila i autorsku potporu Ministarstva kulture RH-a za najbolja ostvarenja u 2016. Uvrštena je u katalog hrvatske literature za djecu i mlade na Frankfurtskom sajmu knjiga (2013). Na natječaju za najbolju kratku priču Gradske knjižnice Samobor, pričom „Božica i važne stvari“ osvojila je prvo mjesto (2013). Proznim djelima zastupljena je u brojnim skupnim zbirkama i na portalima Booksa, Dekameronblog, Ajfekt, Kišobran, In Mag, Art-Anima, Marginalac te u književnim časopisima Vijenac i Re. Od 2015. godine vanjski je suradnik Tportala, gdje objavljuje osvrte na društveno-političke prilike u Hrvatskoj. Živi i radi u Vukovaru.
************
Bibliografija
Publicistika, eseji, kolumne, članci: Eros i Pornos – Think Tank, časopis za Balkan, dvobroj 29/30 rujan / listopad, Benepharm, Leskovac, 2009; Esej o erotici i pornografiji u suvremenoj književnosti. Osobni osvrt na granicu između umjetnosti i kiča; Luka na sudu – ilustrirani priručnik za djecu, svjedoke na sudu, Društvo defektologa Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, 2008; J. Adamović Atanasovski, T. Čubranić, D. Čukelj (2007): Podrška žrtvama i svjedocima u sudskom postupku, Psihologija i nasilje u suvremenom društvu, Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Psihologija nasilja i zlostavljanja, Osijek, 2007, str. 263–271.
Kratke priče, skupne zbirke: „Kako su nas ukrali Ciganima“, Kišobran The Besth Of 2007, Narodna biblioteka Bor, 2008; „Trešnja, jagode i svileni bomboni“, Vijenac, 375–377, Matica hrvatska, Zagreb, 2008; „Domar“,WHF, br. 6, Whfanzin, Široki Brijeg, srpanj–kolovoz 2008, Švelja – najkraće priče 2008, zbornik kratkih priča, Alma, Beograd, 2009; „Bijeg do sebe“,časopis RE, br. 15, godine 8, Rijeka, prosinac 2008; Doručak – putujući Slavonijom, godišnjak za povijest, kulturu, pouku i razonodu, broj 26, SN Privlačica, Vinkovci, 2009; U malo vremena – putujući Slavonijom, godišnjak za povijest, kulturu, pouku i razonodu, br. 26, SN Privlačica, Vinkovci, 2009; „Multizačinska“(poezija)– 20. međunarodni zbornik Garavi sokak, Inđija, 2009; „Crtež“, Kišobran The Besth Of 2011, Narodna biblioteka Bor, 2011; „Božica i važne stvari“ – natječaj za kratku priču, Samobor 2013, prvo mjesto.
Knjige: Kako su nas ukrali Ciganima, kratke priče, SN Privlačica, Vinkovci, 2008; Konzerviranje, kratke priče, VBZ, Zagreb, 2009; Da ti pamet stane, roman za djecu, HDHKM, Zagreb, 2013; Dnevnik sivog mačka i druge priče, kratke priče za djecu, Naklada Jurčić, Zagreb 2013. (suautorstvo sa Sergei Chatgris); Sunce na šalteru, knjiga pjesama, Semafora, Zagreb, 2015; Glineni anđeli, kratke priče, Naklada Jurčić, Zagreb, 2016.
Gošća 69. programa Pisci na mreži Maša Kolanović, autorica koja je u predavačkoj praksi, ali je i ona koja u svojim tekstovima (teorijskim, proznim – diskurzivnim i fikcionalnim) spaja i razdvaja, eksperimentira, istražuje i propituje od kvarta do Amerike, tamo i natrag… Ali to nije sve! Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.
Namjera nam je u razgovoru s Mašom Kolanović, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?
Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.
Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Mašom Kolanović, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.
Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Maše Kolanović da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.
Dodaci
http://elektronickeknjige.com/biblioteke/online/slobostina-barbie/
http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/imaginarij-malog-ja
https://www.academia.edu/16753817/Tamo_je_trip_Tamo_je_sign_Tamo_je_Jamerika_
http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/95968-Izlet-SAD.html
https://www.tportal.hr/kultura/clanak/jamerika-rasprsena-verzija-crtanog-romana-20140311
Autorski
M. Kolanovic, Zadnji Twin Peaks, 2017.
Voditelji programa Pisci na mreži : Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO i Miroslav Mićanović, AZOO
|
Gost 68. programa Pisci na mreži Delimir Rešicki, autor čija je poezija i proza dodirnula i ona neuhvatljiva mjesta ravnice i grada, prostora koji su se zvali i ruralni i urbani, a onda se sve pomaklo i gotovo nestalo… Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autorom u programu Pisci na mreži.
Namjera nam je danas u razgovoru s Delimirom Rešickim, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori? Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest. Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Delimirom Rešickim, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor. Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Delimira Rešickog da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.
Dodaci http://www.mvinfo.hr/clanak/delimir-resicki-lovci-u-snijegu http://www.matica.hr/vijenac/301/jeka-opasnog-prostora-8499/ https://www.portalnovosti.com/delimir-resicki-zivimo-u-vremenu-potpunoga-zaglupljivanjaG. http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Pjesnik-Delimir-Resicki-Najteze-je-od-sebe-traziti-ono-sto-trazimo-od-drugihhttp://www.booksa.hr/kolumne/kritike/kritika-167-delimir-resicki
Autorski |
Adobe Connect instalacija i prijava na sustav
‐ vodič za korisnike -
Kako biste mogli sudjelovati u susretu Pisci na mreži potrebno je imati instaliran Adobe Connect plugin.
Adobe connect vjerojatno nemate instaliran te ga je sada potrebno instalirati, a to možete napraviti tako da kliknete na jednu od sljedećih poveznica ovisno o Vašem operativnom sustavu:
- Ako koristite Windows kliknite na ovaj link https://www.adobe.com/go/ConnectShell11
- Ako koristite macOS klilknite na ovaj link https://www.adobe.com/go/ConnectMac11Plus
Nakon što ste skinuli instalacijsku datoteku Adobe Connecta potrebno ju je samo pokrenuti i pratiti korake.
Po završetku instalaciju samo slijedite upute za spajanje.
UPUTE ZA SPAJANJE:
1. Otvaranjem poveznice za webinar (https://connect.carnet.hr/pisci/) u web pregledniku (Internet
Explorer/Firefox/Chrome) pojavit će se stranica za pristup sobi Adobe Connect‐a:
2. Za izbor jezika web sučelja potrebno je kliknuti na englesku zastavicu u gornjem desnom kutu prozora.
Napomena, zbog greške u web sučelju svaka daljnja akcija u prozoru traži ponovno aktiviranje engleske
zastavice za ponovni odabir engleskog jezika.
3. Nakon izbora jezika, potrebno je odabrati dugme „PRIJAVA KAO GOST“:
4. U slijedećem prozoru upišite svoje puno ime i prezime, crticu i vašu email adresu, te pritisnite dugme PRIJAVA:
Format logina mora biti: ime prezime - email@adresa
5. Nakon unosa imena i email adrese, ući će te u sobu webinara.
6. U slučaju da vas sustav vrati na početnu stranicu, pokušajte još jednom proći istu proceduru, no ako ni nakon
drugog pokušaja ne uspijete ući u Adobe Connect, pokušajte ponoviti istu stvar s nekim drugim web preglednikom koji imate instaliran na tom računalu.
WEB SUČELJE ADOBE CONNECTA:
1. Meni za podešavanje:
a. jačine zvuka (koje dolazi od drugih sudionika)
b. aktivacija i odabir mikrofona (na vašem računalu)
c. aktivacija i odabir kamere (na vašem računalu)
d. „podizanje ruke“ ako želite dati znak predavaču da želite postaviti usmeno pitanje ili nešto reći
Dodatne funkcionalnosti možete vidjeti klikom miša na mali trokutić s desne strane svake od ikonica
2. Prostor za kameru govornika koji trenutno priča
3. Popis sudionika u webinaru
4. Prostor za pisana pitanja predavaču
5. Prostor sadržaja koji se dijeli sudionicima
U skroz lijevom gornjem kutu nalazi se meni „MEETING“ u kojem možete napraviti test za zvuk mikrofona i
zvučnika/slušalica.
PRAVILA PONAŠANJA SUDIONIKA:
- Mikrofon možete aktivirati kada se u gornjem lijevom meniju pojavi ikona mikrofona, odnosno za vrijeme predviđeno za pitanja sudionika. Također, kada završite s pitanjem/diskusijom ugasite svoj mikrofon, klikom na ikonu mikrofona.
- Isto vrijedi i za vlastitu web kameru, ako ju želite upaliti za vrijeme pitanja/diskusije.
Stranica 5 od 21
- Nalazite se ovdje:
-
Naslovnica
-
Poslovanje
-
Projekti
- Pisci na mreži